Neurološki pregled može otkriti bolesti mozga, nerava, mišića i kičmene moždine. Četiri glavna dijela neurološkog pregleda su anamneza, procjena duševnog stanja, fizikalni pregled i, ako je potrebno, dijagnostičke pretrage i postupci. U suprotnosti sa psihijatrijskim pregledom pri kojem se procjenjuje ponašanje osobe, neurološki pregled zahtijeva fizikalni pregled. Ipak, nenormalno ponašanje često omogućuje uvid u fizičko stanje mozga.
Neurološki pregled uključuje ispitivanje hoda, ravnoteže, rad moždanih živaca, vlastiti refleksi, osjet, spretnost pokreta. Potrebno je dobiti informacije kao što su: krvni tlak, ritam srca, srčani tonovi, disanje, otekline nogu, razne deformacije, psihički status, strah, suvislost govora, kritičnost, pažnja, pamćenje.
Neurologija se prvenstveno bavi uzrocima žarišnih neuroloških ispada, odnosno znakovima bolesti koji odgovaraju ispadu funkcije pojedinih dijelova tijela: smetnje vida koje ne možemo objasniti bolestima oka, smetnje funkcije mišića lica i/ili tijela (slabost mišića, nespretnost, ispadi osjeta – trnci, žarenje, gubitak pojedinih kvaliteta osjeta,...), stečene smetnje govora, poremećaji svijesti.
Najčešće neurološke bolesti su:
• Moždani udar (svi oblici moždanog udara)
• Epilepsija (kao i dijagnostika poremećaja svijesti)
• Multipla skleroza (i druge bolesti propadanja neurona)
• Mijastenija gravis (i druge bolesti koje dovode do mišićne slabosti)
• Parkinsonova bolest (i druge bolesti koje dovode do poremećaja pokreta)
• Glavobolja
• Bolesti kralježnične moždine
• Parkinsonov sindrom i bolest
• Bolesti lokomotornog sutava (ishialgie, torticolis)
• Moždani udar (svi oblici moždanog udara)
• Epilepsija (kao i dijagnostika poremećaja svijesti)
• Multipla skleroza (i druge bolesti propadanja neurona)
• Mijastenija gravis (i druge bolesti koje dovode do mišićne slabosti)
• Parkinsonova bolest (i druge bolesti koje dovode do poremećaja pokreta)
• Glavobolja
• Bolesti kralježnične moždine
• Parkinsonov sindrom i bolest
• Bolesti lokomotornog sutava (ishialgie, torticolis)