Kardiologija je grana medicine koja se bavi liječenjem bolesti srca i krvnih žila, a koje su i najčešće bolesti današnjice i vodeći uzroci smrtnosti u razvijenijim zemljama. Suvremena dijagnostika nije usmjerena samo na smanjenje tegoba nego, prije svega, na sprječavanje prijelaza asimptomatske bolesti srca u simptomatsko zatajenje i koronarnu bolest, čime se mijenja ne samo tijek bolesti i produžuje život, nego se smanjuje i smrtnost.

Da bi se to postiglo, uz određivanje rizičnih čimbenika (pušenje, povišen krvni tlak, povišeni kolesterol i trigliceridi, šećerna bolest, itd.), nužno je prepoznati morfološke i strukturalne promjene srčanih entiteta u smislu ventrikulske disfunkcije (sistoličke, dijastoličke), hemodinamskih abnormalnosti (insuficijencija i stenoza valvularnog aparata), kompenzatorne mehanizme remodeliranja srčanih kaviteta (hipertrofija, dilatacija) i prohodnost srčanih i ostalih arterija.

Kardiolozi preporučuju prvi dijagnostički pregled stanja srca i krvožilnog sustava u 40-toj godini života, posebice ako spadate u rizičnu skupinu s niže navedenim faktorima i ako ste izloženi konstantnom stresu.

Bitno je rano otkriti bolesti srca i krvnih žila kako bi se spriječile ozbiljne posljedice ovih bolesti.

Simptomi koje ne biste smjeli zanemariti kada je riječ o srčanom zdravlju: bol u prsima, zaduha, poremećaji svijesti, lupanje i preskakanje srca te loše podnošenje napora.

Faktori rizika za nastanak bolesti srca i krvnih žila su:

• Povišene masnoće u krvi
• Prekomjerna tjelesna težina
• Pušenje, alkohol
• Muški spol
• Povišene vrijednosti krvnog tlaka
• Šećerna bolest
• Nedovoljna fizička aktivnost
• Svakodnevna izloženost stresu
• Bolesti srca i krvnih žila u obitelji
• Starosna dob